Nedjelja, 09 Srpanj 2017 14:12

Ambrosia artemisiifolia L. – ambrozija, pelinolisni limundžik, obični limundžik, partizanka

Pozdrav svima! Zovem se Ambrozija! Doselila sam u Vaš kraj!

Ambrosia artemisiifolia L., vrsta iz porodice Asteraceae (glavočike cjevnjače), hrvatskog naziva ambrozija, pelinolisni limundžik, obični limundžik ili partizanka, jednogodišnja je, zeljasta biljka koja je u Hrvatskoj invazivna vrsta.

Područja njezine prirodne rasprostranjenosti jesu Meksiko i Sjeverna Amerika – od Kanade po cijelom SAD-u do Teksasa. U Europu je unesena potkraj 19. stoljeća. U Hrvatskoj je prvi nalaz zabilježen 1941. godine u okolici Pitomače. Danas je ambrozija široko rasprostranjena u našoj Domovini, naročito u Slavoniji.

Riječ je o vrsti izuzetno prilagodljivoj uvjetima života različitim od onih u njezinom zavičajnom području rasprostranjenosti, zbog čega se smatra jednim od najrasprostranjenijih korova.

Vrlo dobro podnosi izražene oscilacije temperature i vlage. Njezina peludna zrnca se raznose vjetrom i mogu biti prenesena na udaljenosti veće od 300 km. Samo jedna biljka godišnje proizvede i do 6000 sjemenki koje klijavost zadržavaju više od 30 godina.

Ambrozija cvate, ovisno o vremenskim prilikama, od lipnja sve do listopada. Izuzetno je otporna i agresivna, tako da košnja ne znači njezino uklanjanje – ona će obnoviti svoj životni ciklus. Jedino sigurno uklanjanje jest čupanje s korijenom i spaljivanje.

Raste na staništima koja su pod izraženijim utjecajem čovjeka. Česta je uz rubove cesta, pruga, poljoprivrednih površina, uz smetlišta i sl. Agresivnim širenjem potiskuje autohtonu floru i tako direktno utječe na smanjenje prirodne raznolikosti.

Kako je ambrozija alergena vrsta (njezina peludna zrnca jesu najjači poznati alergeni), u Hrvatskoj je uvedena zakonska obaveza uklanjanja jedinka sa svih javnih površina.

 

Ambrozija na Velebitu

Tijekom botaničkih istraživanja proteklih 10-ak godina, ambrozija je najprije pronađena u rubnim dijelovima državnih prometnica na velebitskim prijevojima. Nakon toga su slijedili nalazi na lako dostupnim točkastim lokalitetima duž planine.

Neugodno iznenađenje bio je nalaz ambrozije na teže dostupnim i izoliranim hranilištima za divljač duboko u unutrašnjosti planinskog masiva. Ovdje je donesena, vjerojatno, s hranom za divljač ili na kotačima terenskih vozila za dovoz hrane. Ovi nalazi znače direktnu ugrozu biološke raznolikosti zaštićenog područja Parka prirode „Velebit“.

Uz cestu Gospić-Baške Oštarije-Karlobag, ambrozija se pojavila ubrzo nakon završetka rekonstrukcije prometnice. To ne bi trebalo biti iznenađenje s obzirom na veličinu zahvata i opsega radova koji su se izvodili duži vremenski period i uz upotrebu teške mehanizacije. Tijekom slijedeće samo dvije godine, veličina populacije je porasla do razmjera da danas cijelom dužinom ove ceste (oko 40 km), u rubnom dijelu njezine obje strane, postoji gusti „nasad“ dominantne ambrozije.

U neposrednoj blizini ovih prometnica nalaze se poljoprivredne površine na kojima u skoroj budućnosti bez čuđenja možemo očekivati širenje ambrozije. Lokalno stanovništvo podvelebitskog naselja Brušane, već je ukazalo na postojanje očekivanog slijeda događanja.

 

Što učiniti?

Čupanje i uklanjanje cijelih biljaka ambrozije, kao jedini učinkovit način sprječavanja njezina širenja, dugoročno i na velikim površinama je neizvediv i neodrživ postupak. Međutim, dok struka ne pronađe učinkovite metode biokontrole ambrozije (na tome se intenzivno radi) ne preostaje nam drugo nego shvatiti da je ambrozija na Velebitu problem svih nas

Odgovoran pristup uklanjanju i uništavanju jedinka, od strane svih korisnika prostora (zaštita prirode, šumari, ceste, lovstvo, lokalna samouprava, lokalno stanovništvo, planinari i dr.) možda će usporiti širenje ove agresivne vrste i uništavanje životnog prostora biljnih vrsta koje čine sveukupnu biološku raznolikost Velebita zbog koje nas Svijet godinama prepoznaje kao jedinstveno i posebno vrijedno područje.

Dr.sc. Ana Brkljačić, Kaniža, Gospić

“Pročitano” 303 “puta”