Geološka građa

Područje Velebita izrazito je krški predio obilježen vrlo posebnim geološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama. Najveći dio područja Parka prirode zauzimaju jurski vapnenci, a manje ili veće površine mjestimice su pod pleistocenskim ili paleogenim te u manjoj mjeri holocenskim naslagama. Najstarije stijene, iz srednjeg i gornjeg karbona, registrirane su na području Brušana, Divosela i Počitelja, na sjeveroistočnoj strani Velebita.

Uz građu podloge, na reljef Velebita tijekom geološke povijesti djelovali su i tektonski pokreti posljedica kojih su rasjedi koji uvjetuju globalni reljef. U kasnim geološkim razdobljima na takvu podlogu djeluju i drugi prirodni čimbenici koji uzrokuju obilje krških oblika kao što su npr. škrape, ponikve, kamenice, kukovi i stupovi, a od speleoloških objekata špilje, kaverne i jame. Raznovrsnosti reljefa doprinose i krške udoline (depresije) tzv. dulibe ili padeži.

Zbog svojih izrazitih geomorfoloških posebnosti na području Parka prirode posebno zaštićeni dijelovi prirode su: značajni krajobraz Zavratnica, geomorfološki spomenik prirode Cerovačke špilje i paleontološki spomenik prirode Velnačka glavica.

 

Šikić, Z. ur. (2007b): Park prirode Velebit. Plan upravljanja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Krasno.